Damping cene usluga
Piše: MIA RODIĆ
23/07/20
Prošle, 2019. godine moja knjigovodstvena agencija je pretrpela značajne materijalne gubitke zbog poslova i novonastalih obaveza koje nismo uspeli dodatno da naplatimo klijentima. Navodim nekoliko takvih poslova:registracije stvarnih vlasnika u APR-u; prelazak sa prostog na dvojno knjigovodstvo; -registracija elektronske pošte u APR-u. Tu su i novonastale obaveze: promena šifara zanimanja; "licenciranje".
KOME I KAKO NAPLATITI?
Kako naplatiti svaki zahtev naših klijenta koji predajemo npr. Poreskoj upravi? Nije pitanje samo kako nego zapravo i KOME naplatiti?
Dakle, kome naplatiti to što predaja zahteva znači besomučno fizičko i psihičko angažovanje u obijanju šaltera i kancelarija, urgiranje, moljakanja službenika Poreske uprave... Katkad i ponavljanje čitave procedure a sve u cilju da bi jedan standardan zahtev bio u konačnici i – sproveden
Uobičajeno je da ne uspevamo da naplatimo
poreski i poslovni konsalting koji prevazilazi granice onog što se
pretpostavljalo za tu delatnost prilikom ugovaranja cene usluga. Uprkos
brojnim naporima da održimo postojeću cenu usluga, svakim danom troškovi
poslovanja moje ali i agencija većine kolega koji pružaju knjigovodstvene
usluge- rastu. Pored ostalog, ključni razlog povećanja naših troškova su brojne
nove zakonske obaveze.
Tako smo u proteklom periodu suočeni sa abnormalnim povećanjem obaveza
zbog: primene Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju
terorizma; izmena propisa iz oblasti PDV-a; propisa o zaštiti
podataka o ličnosti; uvođenja dvojnog knjigovodstva za preduzetnike...
Uvedna nam je i nova sertifikacij
TROŠKOVI RASTU- PRIHODI OPADAJU
Pohađamo seminare, uvodimo novine u
poslovanje da bi se prilagodili promenama i smanjili troškove i na kraju, od
svega toga prvo uočavamo da nam troškovi stalno rastu a prihodi -opadaju. Više
posla, više ulaganja a manje zarade.
Očekujemo da to naši klijenti ali i
državna uprava- umaju u vidu. Da li vide i da li zaista znaju?
Verovatno da klijenti i znaju i vide s
obzirom na to da i mi i oni radimo u istom poslovnom ambijentu. Otuda i ključno
pitanje za državu: imaju li naši klijenti mogućnosti da plaćaju veću cenu
za veći broj usluga koje im pružamo?
Odnosno, razume li vlast u kakvim uslovima svi radimo?
ŠTA KLIJENTI TRAŽE OD KNJIGOVOĐA?
Klijenti knjigovodstvenih agencija od
računovođa očekuju pa i zahtevaju: da budu uvek dostupani; da poznaju
rad sa fiskalnom kasom; da budu medijatori u radnim sporovima; da
minimiziraju poreska davanja; da edukuju svoje klijente koji žele sami da
rade robno-materijalno knjigovodstvo ili da edukuju novozaposlenog
administratora u firmi klijenta itd.
S naše tačke gledišta, očekivanja su po
obimu velika ali sa stanovišta naših klijenta su u velikoj meri - ipak razumna.
KNJIGOVOĐA NIJE SUPERMEN
Tako nam klijenti upućuju različite zahteve među kojima je, na žalost, više onih besmislenih: npr: traže da im otvorimo i zaključimo bolovanja; da im otvorimo bolovanje za porodilj; da im registrujemo automobile; da im šaljemo poštu; da prijavljujemo Nacionalnoj službi za zapošljavanje osobe kojima je prestao radni odnos.
Vrlo je slikovit sledeći
primer: klijent koji se bavi veleprodajom i maloprodajom odeće
tražio je da prijavimo u radni odnos dadilju njihove dece iz Vijetnama i da,
naravno, nabavimo radne dozvole itd...
Nagradno pitanje za klijente:
da li zaista mislite da je knjigovođa
odgovoran kada klijent, nakon brojnih opomena ne dostavi traženu dokumentaciju
ključnu za sastavljanje finansijskog izveštaja?
Klijenti koji sve i svašta očekuju od
računovođe, najčešće pokazuju najmanji stepen odgovrnosti a vrlo često su i
neredovne platiše knjigovodstvenih usluga.
ŠTA JE REŠENJE? ***
Odnosno, pitanje je kako da zaštitimo našu struku? Kako da se odbranimo od dampinga?Kako da naplatimo usluge koje de facto pružamo klijentima a ne možemo da ih naplatimo? Pretpostvavljam da je to u interesu svih, ili barem velike većine agencija u Srbiji koje se bave knjigovodstvom.
Po mom sudu jedno od rešenja je
jedinstven cenovnik usluga i smanjenje administriranja.Vrlo bitnu meru trebalo
bi da uvede i sprovede državna administracija kroz podsticaje za firmame koje
se bave knjigovodstvom /bez obzira na oblik privrednog organizovanja/ putem
amortizacije dela troškova.
Predlažem primenu postojećeg sistema od
65% refundiranja poreza i doprinosa na zaradu jednog zaposlenog i to u periodu
od 12 meseci, za postojeće zaposlene, odnosno za postojeće privredne subjekte.
I to pod šifrom delatnosti 6920 Računovodstveni, knjigovodstveni i revizorski poslovi;
poresko savetovanje.
KVALITETNO, BESPLATNO I ODGOVORNO
Takođe, državna administracija bi trebalo
da organizuje kvalitetne a besplatne seminare i to isključivo sa predavačima,
državnim službenicima, koji su direktno učestvovali u izradi propisa kako bi
bilo ostvareno kompetentno i kvalitetno tumačenje novih propisa. Na taj
način se na duži rok mogu ostvariti uštede u budžetu jer bi obuka, svima
dostupna i kvalitetna, omogućila efikasniji rad i birokratiji i privredi.
Benefit je nesumnjiv u predloženom modelu
jer predstavlja i veliko rasterećenje državne administracije i privrede od
raznih tumačenja propisa, obijanja šaltera, kršenja propisa, kazni, tužbi,
pritužbi, molbi, nepotrebnog gubljenja dana i nedelja na "ispravljanje krivih
Drina" i sličnih birokratskih zavrzlama.
Osim smanjenja državnih troškova, time bi
se smanjili i troškovi klijenta računovodstvenih agencija i samih
agencija. Uvođenje kvalitetnih, stalnih i besplatnih obuka je pogotovu
nužno u sklopu sve većeg broja propisa koje treba usklađivati sa zakonodavstvom
EU.
__________________________________________________________
*** Pozivamo vlasnice i vlasnike računovodstvenih
agencija da u komentiarima iznesu svoje predloge, da se uključe u diskusiju o
problemima koje imaju.
